Prilagodba djeteta na jaslice/vrtić

PRILAGODBA DJETETA NA JASLICE/VRTIĆ

 

Odlazak u vrtić ili jaslice često je PRVO ODVAJANJE djeteta od roditelja, osobito majke, na dulje vrijeme. Istovremeno je to i PRVI SUSRET s većim brojem NEPOZNATIH osoba. Često je ovo traumatska situacija kako za dijete, tako i za roditelje jer je ispunjena strahom od odvajanja i naporima da se dijete prilagodi novoj situaciji.

 

VRIJEME PRILAGODBE – razdoblje uspostavljanja društveno-čuvstvene veze i komunikacije između odgojitelja i djece.

Za društveno-čuvstvenu vezu nije bitna fizička zavisnost, već osjetljivost osobe = blagovremeno i prikladno odgovaranje na znakove koje joj upućuje dijete.

Način na koji će se dijete prilagođavati ovisi o njegovim individualnim osobinama (u kojima važnu ulogu imaju iskustva iz ranijih životnih situacija), o stupnju njegova razvoja, dobi, stanju djetetova zdravlja, ali i o obiteljskom ozračju u kojem dijete živi.

TEŽE se prilagođavaju novoj okolini čuvstveno labilna, nesamostalna i egocentrična djeca, kao i ona koja od ranije imaju negativna iskustva u odvajanju od roditelja (primjerice zbog hospitalizacije ili neprimjerenog privatnog čuvanja). Jednako tako, teže će se prilagoditi djeca uzrasta nepovoljnog za prilagođavanje (od 9-18 mjeseci) jer se u tom razdoblju učvršćuje čuvstvena veza s majkom i poznatim osobama, a pojavljuje se strah od nepoznatih osoba i odvajanja.

TEŠKOĆE PRILAGODBE – javljaju se kao posljedica straha od odvajanja i straha od stranih osoba.

TIPOVI PRILAGODBE :

• LAKA prilagodba- normalna reakcija na promjenu okoline kod djece koja imaju optimalne odgojne uvjete i koja su uspostavila sigurnu i stabilnu čuvstvenu vezu s roditeljima = kod takve djece sve reakcije i promjene u ponašanju normaliziraju se tijekom 10-15 dana boravka u vrtiću/jaslicama.
• prilagodba SREDNJE težine- promjene u ponašanju su produljene i stabiliziraju se do 30 dana boravka u vrtiću (to je učestalo kod djece stare 9-18 mjeseci, ali se može javiti u bilo kojoj dobi)
• TEŠKA prilagodba- dugotrajan i naporan poremećaj ponašanja koji može trajati 2 – 6 mjeseci. Često je kod takve djece prisutno više nepovoljnih čimbenika koji produžuju period prilagodbe (često poboljevanje, nepovoljni obiteljski uvjeti uz neprimjerene odgojne utjecaje i dr.).

Najveći broj djece prođe proces prilagodbe bez većih poremećaja ponašanja, a samo mali broj djece prolazi teži oblik prilagodbe. Neka su djeca sklonija reakcijama na fiziološkom planu

• odbijanje hrane
• odbijanje spavanja
• probavne smetnje
• često poboljevanje

Neka su djeca sklonija reakcijama u ponašanju:

• plač
• agresivnost
• povučenost..
• Jedna od mogućih reakcija je i regresija u ponašanju– što znači da će se kod djeteta pojaviti oni oblici ponašanja koji su karakteristični za raniju,već savladanu fazu razvoja, pa dijete ponovno počinje:
• mokriti
• sisati prst
• puzati , iako je već hodalo
• tražiti dudu…
• Regresije se obično javljaju u onom ponašanju koje dijete upravo intenzivno usvaja ili usavršava, a koje još nije stabilno – pa tako u prilagodbi dijete nema dovoljno energije za istodobno usavršavanje nekog novog ponašanja.
• Sva takva ponašanja normalna su u razdoblju prilagodbe. Ona slabe i nestaju onom brzinom kojom se dijete prilagođava okolini i uspostavlja društveno-čuvstvene odnose s odgojiteljem. Potrebno je upozoriti = PRILAGODBA NIJE GOTOVA KADA DIJETE PRESTANE PLAKATI, VEĆ KAD POČNE SPONTANO IZRAŽAVATI SVOJE OSJEĆAJE, MISLI I SPOSOBNOSTI. Zbog toga pozornost treba posebno obratiti i na povučenu djecu koja ne pokazuju vlastitu inicijativu.
• Iako se zbog reakcija djeteta u razdoblju prilagodbe ne treba odmah zabrinuti, ipak je potrebno djetetovo ponašanje pomno pratiti , jer su istraživanja pokazala kako reakcije djeteta u razdoblju privikavanja na boravak u vrtiću/jaslicama imaju prognostičku vrijednost za predviđanje ponašanja u sličnim situacijama u budućnosti.

KAKO BI DJETETU PRILAGODBA PROŠLA ŠTO BRŽE I BEZBOLNIJE PRIPREMITE DIJETE NA VRTIĆ:

• odgovorite na sva djetetova pitanja o vrtiću, pričajte djetetu što se u vrtiću radi, o igri i igračkama. zabavi, druženju…
• kažite djetetu tko će ga voditi u vrtić i tko će dolaziti po njega.
• prošećite povremeno s djetetom do vrtića.
• tretirajte polazak u vrtić kao normalnu stvar u životu vašeg djeteta.
• Objasnite djetetu kako je vrtić njegov posao kao što Vi imate svoj.
• Ne pokazujte uznemirenost, tugu, strah, ali ni pretjeranu radost.

ZNAJTE: ukoliko je roditelj uznemiren i uplašen zbog odvajanja, bit će i dijete.

• nikad ne prijetite djetetu vrtićem “u vrtiću ćeš morati slušati!”, “u vrtiću ćeš morati sve pojesti!” i sl… jer tako dijete odbijate od vrtića.
• zajedno s djetetom pripremite ruksakza vrtić

SVE OVO MOŽE OLAKŠATI IŠČEKIVANJE POLASKA U VRTIĆ.

 

 

 KAD DIJETE KRENE U VRTIĆ:

ðprvi  dan u vrtić  dijete dovedite Vi – roditelji, a ne baka, dadilja ili susjeda.

ðprvi dan (a možda i drugi) budite s djetetom u skupini (ne zaboravite papuče!) –do 15 min.(zbog epidemije COVIDA)

ðpostupnoprodužujte djetetov boravak u vrtiću

(prvih dana neka je u vrtiću sat ili dva, zatim ga ostavljajte pola do sat vremena – kako bi dijete stvorilo asocijaciju kako se vi vraćate po njega. u tjedan dana dijete bi trebalo ostajati do spavanja – no o reakcijama djeteta te daljim koracima najbolje ćete saznati od odgojiteljica.

Prava prilagodba počinje tek kad vi odete!

ne treba predugo ostajati u skupini s djetetom jer dijete stvori krivu asocijaciju kako i vi trebate biti u vrtiću s njim – stoga su dan ili dva sasvim dovoljna!

ðobjasnite djetetu gdje ćete biti i što ćete raditi dok je ono u vrtiću. nikako ne govorite “brzo se vraćam!”, a onda vas nema cijeli dan.

ðoprostite se s djetetom kad ga ostavljate u vrtiću. ne napuštajte dijete naglo, bježeći (jer tako je samo vama lakše). ne produžujte opraštanje beskonačno, jer to uznemiruje dijete. pri odvajanju  ostanite smireni, strpljivi, nježni, ali i odlučni. oprostite se s djetetom, poljubite ga, predajte odgojiteljici i otiđite – ne vraćajte se i ne špijunirajte jer ako vas dijete vidi – smatrat će se prevarenim – dakle ako vas je vidjelo najbolje bi ga bilo uzeti sa sobom.

ðdopustite djetetu da u vrtić ponese omiljenu igračku ili predmet (kao vezu s obitelji i kućom) – koji će smanjiti osjećaj  samoće i nesigurnosti.

ðbudite točni kada dolazite po dijete. vašim kašnjenjem djete postaje nesigurno, nestrpljivo i nepovjerljivo.

=ne oduzimajte djetetu dudu ili bočicu ili dr. predmet (krpicu, dekicu i sl) neposredno pred kretanje u jaslice/vrtić.

 

ðdajte djetetu podršku:

 

• pokažite smirenost i želju da se dijete uključi u skupinu.
• ohrabrite svaki djetetov korak u odvajanju.
• pokažite djetetu da vjerujete u uspjeh.
• ne kritizirajte djete ako ne uspije ostati u skupini prvih dana ili dođe do nekih teškoća u ponašanju – plač, gubitak teka, razdražljivost, tuga, odbijanje kontakta s djecom i odgojiteljima, mokrenje u gaće, sisanje prsta, agresivnost prema sebi ili drugima i sl.. kada kod djeteta primjetite neke od ovih ponašanja pokažite razumijevanje i potražite uzroke. ne prekidajte kontinuitet dolaženja djeteta u vrtića – jer svaki takav prekid u periodu prilagodbe dovodi do ponovne prilagodbe koja je duža i napornija od prethodne.
• i kad dijete pruža otpor ostajanju u vrtiću = ne očajavajte – odvajanje je moguće. uz vašu suradnju s odgojiteljima i stručnim timom vrtića( voditeljicom) dijete će uspješno proći period prilagodbe..

 

Pozivamo vas na suradnju, jer od sada brigu o vašem djetetu,uz vas,vodimo i mi.

 

 

Dobro nam došli!